Fair trade marketing je velikodušno nastojanje. Umjesto zadovoljavanja potrošačevih potreba za profit, zalaže se za pomaganje proizvođačima s najnepovoljnijim položajem, pritom se pridržavajući strogih etičkih standarda. Postigao je veliki uspjeh s ograničenim budžetom i neplaćenom pomoći. Fair Trade je benigna manifestacija globalizacije.
Danas postoje četiri velike međunarodne mreže koje objedinjuju brojne lokalne organizacije. To su: FLO, IFAT, NEWS i EFTA. Te organizacije kreću od činjenice da milijuni malih proizvođača i poljoprivrednika stradavaju zbog međunarodne trgovine i politike. Kako bi pomogli malim ljudima Trećeg svijeta, FairTrade organizacije promoviraju fair otkupnu cijenu proizvoda koja omogućava pokrivanje životnih, proizvodnih i poslovno-razvojnih troškova poljoprivrednika i proizvođača. Ovo uključuje i dodatno obrazovanje, dugoročno ugovaranje te stručnu i tehničku pomoć koja je potrebna kako bi se unaprijedio uzgoj, proizvodnja i prodaja.
Fair trade danas obuhvaća cijeli niz proizvoda kao što su kava, čaj, kakao, šećer, med, banane, svježe i sušeno voće, sokove, rižu, vino, cvijeće, pamuk, orašaste plodove, odjevne predmete, suvenire, umjetničke radove, glazbene instrumente, rukotvorine pa čak i sportske lopte.
Pokret Fair Trade jedan je od najmoćnijih, pragmatičnih odgovora nekontroliranom globalnom kolonijalizmu u kojem će i dalje milijuni farmera napuštati svoje obradive površine zbog ukidanja subvencija, visokih kredita, jeftinih GMO proizvoda i nedostatka lobiranja u njihovu korist. Pravila igre osmišljavaju multinacionalne kompanije, pa male zemlje i poljoprivrednici nemaju nikakvih izgleda u toj borbi.
Postavlja se pitanje koliko bi problema nestalo kada bi Fair Trade postao globalno pravilo a ne tek izuzetak. Dok čekamo da se to dogodi, trebali bi postati odgovorni kupci i provjeriti gdje zapravo odlazi naš novac…
„If every American made just ONE Fair Trade purchase a year, it would lift ONE Million families out of poverty.“
Nema komentara:
Objavi komentar